Između dva svjetska rata, zbog borbenosti svoje radničke klase i snažnog utjecaja komunista, Trešnjevka je zaradila epitet “crvena”. Tu su živjeli i radili neki od najistaknutijih jugoslavenskih komunista te djelovala jedna od najsnažnijih komunističkih ćelija u gradu, ona ZET-ovih radnika. U kvartu su se umnožavala i tiskala glasila KPJ, među njima i list za komunalna, socijalna i kulturna pitanja zapadne periferije Glas Trešnjevke. U momentu izbijanja rata najbrojnija SKOJ-evska organizacija bila je upravo ona trešnjevačka. Trešnjevka je dala i troje narodnih heroja, Katu Dumbović, Radu Končara i Jožu Vlahovića, odigravši veliku ulogu u pokretu otpora. Borbe trešnjevačke radničke klase u međuraću i NOB-u bile su snažno prisutne u postratnoj kulturi sjećanja, što se ogledalo u imenima ulica i tvornica, kao i u spomenicima posvećenima crvenoj povijesti Trešnjevke.