Muzej susjedstva Trešnjevka —
Izgradnja odozdo

Model upravljanja →

Muzeji susjedstva institucije su kojima je "zajednica motor i svrha, a temelj suživot čovjeka, njegove okoline i baštine". Primjere nalazimo u siromašnim, radničkim četvrtima diljem svijeta, od Južne Amerike, preko SAD-a i Južnoafričke Republike do Nizozemske, u kojima je službena, nacionalna i često nacionalistička kultura zaobišla deprivilegirane zajednice i njihove potrebe. Stoga je redovito riječ o inicijativama odozdo zahvaljujući kojima je narodna, radnička kultura dobila svoje mjesto, fizičko i simboličko, te postala dijelom baštine. 

Trešnjevka je stasala kao radnički slam uz rastuću industriju Zagreba između dva svjetska rata. Kapitalistički proizvodni odnosi nisu ostavili mnogo prostora za brigu o razvoju kvarta; Trešnjevčani su u rješavanju socijalnih potreba bili upućeni jedni na druge. Razvio se snažan osjećaj zajednice prisutan i danas, a u tom periodu počinje i samoorganiziranje radnika i stanovnika. Njihov doprinos antifašističkoj borbi priskrbit će kvartu još uvijek prepoznatljiv nadimak: crvena Trešnjevka. 

Danas je Trešnjevka najveći zagrebački kvart koji pokazuje niz kontradikcija urbanog razvoja. Djelomična modernizacija za vrijeme socijalizma ostavila je u nasljeđe infrastrukturu za kolektivno stanovanje, kulturu, obrazovanje i socijalnu zaštitu. No međuratne mreže slamova i trošnih kućica nisu nestale: nakon 1990-ih postale su mjesta neplanske gradnje vođene isključivo maksimizacijom profita. Kolaž predimenzioniranih novogradnji, starih potleušica koje su još uvijek nečiji dom i praznih parcela koje tek čekaju izgradnju prepoznatljiva je slika kvarta. U njoj nema mnogo mjesta za javnu kulturnu infrastrukturu: na 122 tisuće stanovnika tu je gradska knjižnica, jedan kulturni centar, jedno kazalište i na samome rubu kvarta jedan muzej.

Muzej susjedstva Trešnjevka pokrenula je udruga BLOK, koja od 2001. djeluje u području društveno angažirane umjetnosti, a od 2015. vodi BAZU, prostor za umjetnost i aktivizam u Adžijinoj ulici. Zajedno s partnerima, udrugama K-zona, CMS i SF:ius te Tehničkim muzejem Nikola Tesla, krajem 2018. započeli smo projekt "Muzej susjedstva Trešnjevka - izgradnja odozdo" (2018.-2020.), prvi korak u pokretanju kvartovskog muzeja zasnovanog na uključivanju zajednice i revalorizaciji baštine istisnute iz službenih narativa. U jesen 2020. predstavili smo virtualni fundus nastao u suradnji sa susjedstvom, skicu modela upravljanja budućim Muzejem i arhitektonsko istraživanje potencijalnih prostora za Muzej koje možete preuzeti ovdje (autori: Beroš, Družina, Horvat). Time je ova, prva faza završena, ali rad na izgradnji nove institucije tek je započeo. Fundus se stalno nadopunjava novim prilozima, a nastavljaju se i drugi programi: izložbe, urbane ture, intervencije u javnom prostoru... Kako bi ovakvi programi postali kvartovska svakodnevica, radimo na pronalaženju stalne adrese na kojoj bi naš Muzej zaživio u punom smislu riječi!

 

Cilj:

postaviti temelje za osnivanje multi i interdisciplinarnog muzeja susjedstva, koncipiranog prema načelima sudioničkog upravljanja u kulturi i tako da je uključenost građana integrirana u sam model funkcioniranja i djelokrug rada 

Rezultati:

izrađen i objavljen nacrt modela Muzeja susjedstva Trešnjevka, objavljena web stranica s virtualnim fundusom nastalim kroz participaciju susjedstva, kroz radionicu, ture i obilježavanja prostora sa susjedstvom, provedena 4 tematska istraživanja kvarta 

 

Nositelj projekta: BLOK 

Partneri: Centar za mirovne studije, K-zona, SF:ius, Tehnički muzej Nikola Tesla 

Autorice projekta: Ana Kutleša, Ivana Hanaček, Vesna Vuković

Koordinatorice: Dunja Kučinac i Barbara Gregov

Financijska voditeljica: Jelena Božić

Suradnici: Iva Zenzerović Šloser, Lovorka Šošić, Kosjenka Laszlo Klemar, Tihana Bertek, Marino Čajdo, Ena Grabar, Josipa Lulić, Krešimir Zovak, Tomislav Augustinčić, Damir Žižić, Mirna Horvat, Vedran Družina, Ana Dana Beroš, Hrvoje Živčić i Zoran Đukić, Sara Morić, Tjaša Kalkan, Srđan Kovačević

Vizualni identitet projekta i dizajn internetske stranice: Hrvoje Živčić i Zoran Đukić

Izrada internetske stranice: Slobodna domena

Projekt i izradu internetske stranice  sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj web stranice isključiva je odgovornost BLOK-a. 

Ukupna vrijednost projekta: 790.911,69 kn (EU sufinanciranje: 672.274,94 kn)

 

Razdoblje provedbe projekta: 1.12. 2018. - 30.11.2020. 

Kontakt osoba: Dunja Kučinac, voditeljica projekta (blok@blok.hr)

www.strukturnifondovi.hr

www.esf.hr