VIZIJA
Muzej susjedstva Trešnjevka je participativna institucija posvećena očuvanju, interpretaciji i valorizaciji radničke prošlosti Trešnjevke, kao i problemima suvremene Trešnjevke, s ciljem razumijevanja i izgradnje pravednog društva.
MISIJA
Gradimo participativnu instituciju koja okuplja i uključuje zajednicu. Prikupljamo, čuvamo, istražujemo, interpretiramo i prezentiramo povijest prostora, rada i svakodnevnog života Trešnjevke te je povezujemo sa suvremenim potrebama zajednice. Poseban značaj pridajemo nasljeđu radničkog pokreta i kulture.
DJELATNOSTI
Muzej susjedstva Trešnjevka primarno djeluje na području umjetnosti i kulture.
Djelatnosti Muzeja susjedstva Trešnjevka obuhvaćaju:
KOLEKTIVNE VRIJEDNOSTI I NAČELA RADA
društvena jednakost – pravna, politička, socijalna i ekonomska jednakost za sve članove društva, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, rodnu, spolnu i religijsku pripadnost, dob i seksualno opredjeljenje te podrška borbama za jednakost i za oslobođenje potlačenih skupina
uključivost – organizacijska otvorenost koja omogućava uključivanje što većeg broja ljudi u zajednički rad i procese upravljanja, kako bi ravnopravno dijelili odgovornost i stvorenu korist, te rad na edukaciji kako bi se stvorili uvjeti za takvo uključivanje
poticanje društvene solidarnosti – prihvaćanje međuovisnosti članova društva i obaveza koje iz toga proizlaze, solidarno dijeljenje dobara, suradnja i međusobno pomaganje, čime se kolektivna korist stavlja ispred individualne, a na individualnoj razini se potiče sposobnost pojedinca da se izmakne iz vlastite pozicije i djeluje na obrani prava drugih
javno dobro – vrijednosti stvorene zajedničkim radom javno su, svima dostupno dobro i ne podliježu bilo kojem obliku komercijalizacije i privatizacije
angažirana proizvodnja znanja – svjesni činjenice da stručni, znanstveni rad nije ideološki neutralan, zagovaramo angažiranu proizvodnju znanja, koja preuzima odgovornost za šire društvene implikacije svoga djelovanja i kritički sagledava vlastitu sistemsku poziciju
poštivanje radničkih prava – osiguravanje dostojanstvenih uvjeta rada svim radnicima/ama, da u svom radu mogu uživati i od njega dostojno živjeti; jednako vrednovanje svih vrsta rada, manualnog i intelektualnog, i svih radnika/ica
MODEL UPRAVLJANJA
PRAVNI OBLIK
Postoji više opcija budućeg organiziranja MST-a u zasebno pravno tijelo, a one će ovisiti o više faktora: o kulturnoj politici na lokalnoj i državnoj razini te o mogućnostima financiranja (natječajima i javnim pozivima). Donosimo kratki pregled prednosti i mana triju opcija.
Osnivanje institucije ili ustanove u kulturi nameće se kao prvi izbor, a s obzirom na vrijednosti njezin (su)osnivač ne bi bilo privatno, već javno tijelo tj. u našem slučaju jedinica lokalne uprave. Taj bi oblik u prvom redu osigurao preuzimanje osnivačkih obaveza: barem djelomično osiguranje hladnog pogona (prostor, plaće za zaposlenike), zatim podigao javnu vidljivost i važnost Muzeja. Time bi se za Muzej izgradili stabilni temelji dugoročnog djelovanja.
Negativni aspekt ovog modela leži u činjenici da je djelovanje institucije i ustanove u kulturi određeno zakonskim okvirima (zakon o muzejima) koji su rigidni po pitanju upravljanja (ravnatelj je jedna osoba, o čijoj poziciji ne može odlučivati zajednica i/ili radni kolektiv već eventualno njihovi predstavnici), kao i po pitanju registracije fundusa.
Pozitivni aspekti ovog modela su brza i jednostavna registracija te vođenje Muzeja bez restrikcija koje propisuje Zakon o muzejima, bilo da je riječ o upravljačkim mehanizmima ili o vođenju fundusa. Kao NGO, Muzej se može samostalno ili u partnerstvu prijavljivati na brojne fondove, a može i potraživati gradski ili državni prostor. Negativni aspekti su nepredvidljivost osiguravanja financijskog okvira. Čak i da udruga MST bude izrazito uspješna u prijavama na natječaje, ona bi ipak suviše ovisila o promjenjivim vanjskim faktorima, političkoj i financijskoj situaciji u zemlji i EU, na čije krizne momente bi bila mnogo manje otporna nego u slučaju postojanja institucije ili ustanove. Stoga bi udruga kao pravni oblik, za razliku od institucije, podrazumijevala kratkoročno planiranje, lošije radne uvjete i nesigurne oblike rada, manje mogućnosti ulaganja u prostor i opremu te manji stupanj utjecaja i suradnje s drugim lokalnim i državnim tijelima.
Ključna prednost ovog modela je ta što Zakon o zadrugama iste definira kao društva kojima upravljanju njezini članovi, koji razmjerno uloženom radu dijele ostvarenu dobit, što se podudara s misijom i vizijom MST-a kao participativne institucije, kao i s našim vrijednostima i načelima rada. I same “zadružne vrednote”, kako ih definira Zakon, kompatibilne su s nacrtom modela MST-a. Negativni aspekt ovog modela proizlazi iz činjenice da MST nije zamišljen kao pravni subjekt koji generira profit (u tom bi nam slučaju jedino model zadruge jamčio raspodjelu dobiti razmjerno radu), a kao neprofitnoj zadruzi bio bi mu zapriječen pristup mnogim fondovima.
TIJELA
Napomena: tijela i struktura odlučivanja bi u budućnosti mogli biti (djelomično) zadani zakonskim okvirom koji određuje pravnu osobnost u kojoj bi se MST mogao realizirati. Ipak, ovaj nacrt predstavlja naše težnje i pokušaj prevođenja načelnih principa u upravljački model.
Muzejem susjedstva Trešnjevka upravljaju tri tijela, na različitim razinama sudjelovanja organiziranim u koncentričnim krugovima s propusnim membranama. To su sljedeća tijela:
upravljačko tijelo koje čine svi zaposlenici, a donosi odluke o programskom, financijskom i organizacijskom djelovanju muzeja
stručno tijelo koje čine zaposlenici iz društveno-humanističkog i kulturno-umjetničkog područja, predlaže program koji odobrava radni savjet
savjetodavno-upravljačko tijelo koje čine svi aktivni članovi, a sastaje se jednom godišnje sa sljedećim zadaćama: evaluacija djelovanja u prošloj godini i plana za iduću godinu (iznosi Programsko vijeće), predlaganje jednog programa godišnje i glasanje o istom, glasanje o izboru novih članova i promjeni članskog statusa (revizija članstva)
ČLANSTVO
Svi zainteresirani pozvani su da se učlane. Učlanjenjem se potvrđuje poštivanje vrijednosti MST-a, a od članova se očekuje da poštuju svoja prava i obaveze.
Članom/icom se može postati tijekom čitave godine ispunjavanjem formulara u fizičkom ili digitalnom obliku i plaćanjem članarine (sukladno solidarnom principu, odnosno prema visini prihoda i socijalnoj situaciji). Članstvo se može iz opravdanih razloga staviti u mirovanje najduže na godinu dana. Revizija članstva vrši se na godišnjem Plenumu, na kojem se kontrolira plaćanje članarine svih onih koji su članovi godinu ili više dana.
Članstvo se sastaje jednom godišnje na Plenumu, a dodatni sastanci odvijaju se prema potrebi i vezani su za provedbu članskih aktivnosti.
Prava i obaveze člana/ice MST-a:
Isključenje iz članstva:
Svatko se može isključiti iz članstva vlastitim pisanim zahtjevom.
Ukoliko član/ica barem jednom godišnje ne organizira jednu programsku jedinicu ili ne pokrene ili ne sudjeluje u klupskim aktivnostima, na sljedećem plenumu predlaže se njegovo/njezino isključenje.
Ukoliko član/ica ne plati godišnju članarinu, na sljedećem plenumu predlaže se njezino/njegovo isključenje. Član/ica ima pravo iznijeti objašnjenje neplaćanja koje Plenum može uvažiti.
NAČIN FINANCIRANJA
Cilj MST-a je da se financira javnim sredstvima i da programi budu besplatni. U pojedinačnim slučajevima je moguće financiranje programa putem samofinanciranja. MST je moguće podržati kroz donacije, uplatom na račun ili u kutiju za donacije.
Muzej susjedstva Trešnjevka
Izgradnja odozdo
BLOK -
Lokalna baza za
osvježavanje kulture
www.blok.hr
blok@blok.hr
