Raste na livadama, pašnjacima, oranicama i vrtovima diljem Europe i Azije. Cvjetovi ove medonosne biljke cvatu na proljeće pa sve do listopada, a zatvaraju se tijekom oblačnog vremena. Kad cvijet ocvate pretvori se u pahulju punu sjemenki koju djeca rado koriste u igri. Njene sjemenke sposobne su klijati i nakon 600 godina. Maslačak se od najstarijih vremena koristi kao ljekovita biljka. U doba starih Grka koristio se kao lijek protiv očne bolesti taraxis iz čega je izvedeno latinsko ime. Zbog diuretičnog svojstva na francuskom jeziku dobio je naziv pissenlit (pišati u krevet) . Također se koristi za slabi apetit, kod šećerne bolesti, kao nadomjestak za kavu. Još u 17. stoljeću Talijani su ga koristili kao povrće.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/maslacak/
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografija trešnjevačkih liječnika.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)