Iako je prema grčkoj mitologiji smatrana hranom bogova i izvorom njihove besmrtnosti, ambrozija je danas na “crnoj listi” kao jedan od najjačih alergena, zbog čijeg cvjetanja u kolovozu mnogi ne izlaze iz kuće. Iz Sjeverne Amerike u Europu je došla u 19. stoljeću, a njeno se širenje u našim krajevima vezuje za razdoblje Drugog svjetskog rata i kretanja partizanskih postrojbi, zbog čega se u narodu i nazivala Partizanka. Prvi put je službeno zabilježena u Pitomači 1941. godine.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/ambrozija/
https://epodravina.hr/problemi-s-ambrozijom-traju-nekad-kad-ju-zvali-partizanka/
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: portret Marije Božić na balkonu.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)