Raste uz puteve, pruge i ceste, na šljunčanom i kamenitom tlu, na livadama i pašnjacima. U Sjevernoj Americi, gdje je stigla iz Europe smatra se invazivnom. Njeni su listovi prije cvatnje jestivi (primjerice kao dodatak salatama, a posebno su popularni u ciparskoj kuhinji), dok se korijen može koristiti kao zamjena za sapun (treba ga skuhati u vrućoj vodi). Ime na hrvatskom duguje izgledu, a latinski naziv povezuje ju s grčkim bogom Silenom, Dionizovim pratiteljem koji se često prikazivao prekriven ljepljivom pjenom, a njegovo je ime izvedeno od grčke riječi za slinu.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/napuhnuta-pusina/
https://en.wikipedia.org/wiki/Silene_vulgaris
https://www.first-nature.com/flowers/silene-vulgaris.php
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografije Samoborskog kolodvora.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)