Ova trava raste kao korov na kultiviranim i zapuštenim površinama, često uz rubove puteva i cesta. Latinsko ime navodi nas na njeno porijeklo, Alep u Siriji, gdje je prvi puta primijećena. Rasprostranjena je na području jugoistočne Europe i jugozapadne Azije, ali je danas nalazimo svugdje po svijetu. Na području Hrvatske prvi je puta zabilježena početkom 19. stoljeća. U poljoprivredi se smatra štetočinom zbog podanaka koji otežavaju obradu tla, kao zbog činjenice da je domaćin biljnim ušima i virusima. Svojim alelopatskim djelovanjem sprečava klijanje drugih biljaka. Za životinje na ispaši mlade biljke mogu biti otrovne. Od sjemenki se radi brašno te su jestive sirove i kuhane.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/piramidalni-sirak/
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografije Samoborskog kolodvora.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)