Kasno ljeto i rana jesen vrijeme su sazrijevanja smokvina ukusna ploda, radi kojeg ljudi uzgajaju ovo stablo duže nego ječam, pšenicu i mahunarke. Rasprostranjena je na području zapadne i srednje Azije, udomaćena je u Europi i Sjevernoj Americi, a kultivira se širom svijeta u područjima tople umjerene klime. U 19. su stoljeću talijanski doseljenici donosili sadnice smokve u gradove na istočnoj obali SAD-a te razvili neobičnu praksu da oko njih kopaju rovove, savijaju debla i zatrpavaju ih zemljom kako bi prezimile. U New Yorku danas to više nije potrebno zbog porasta zimskih temperatura. Životni vijek joj je do 200 godina, a korisna je kao blagi laksativ. U pučkoj medicini se mliječni sok koji luči drvo koristi kao lijek za uklanjanje bradavica.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/smokva/
https://en.wikipedia.org/wiki/Fig
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografija kupanja na savskim rukavcima.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)