Iako joj ime govori drugačije (ime roda dolazi od latinske riječi solamen, smirujuć), crna pomoćnica i ne pomaže puno: crne bobice mogu se jesti tek sasvim zrele, a mladi listovi i izdanci nisu otrovni, ali nisu ni posebno ukusni niti hranjivi. Sadrži otrovne alkaloide, a zabilježeni su slučajevi trovanja životinja kojima se našla u ispaši. Raste uz puteve i ceste, na neobrađenim zemljištima, u Europi i Aziji, a proširila se i u drugim krajevima.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/crna-pomocnica/
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografije Zvonimira Vebera.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)