Raste na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Azije, a zbog ukusnog i zdravog ploda kultivirane verzije, uzgaja se u vrtovima i voćnjacima. Hranjivi su i listovi trešnje koji, kao i koštica, koja je doduše otrovna, mirišu na badem. Plodovi divlje trešnje manji su i kiseliji, a vole ih ptice, koje jedući ih razmnožavaju njeno sjeme. Od drveta trešnje, teškog i tvrdog, izrađuju se namještaj i glazbeni instrumenti.
Izvori za daljnje čitanje:
https://www.plantea.com.hr/tresnja/
Artefakt iz fundusa korišten u kolažu: fotografije druženja u Kučerinoj ulici '80-ih.
1
Hedera helix (Bršljan)2
Ailanthus altissima (Obični pajasen)3
Phytolacca americana (Vinobojka)4
Ficus carica (Smokva)5
Achillea millefolium (Stolisnik, Hajdučka trava)6
Ambrosia artemisiifolia (Ambrozija)7
Corylus avellana (Lijeska)8
Duchesnea indica (Indijska jagoda)9
Erigeron annuus (Jednogodišnja krasolika)10
Erigeron canadensis (Kanadska hudoljetnica)11
Fraxinus excelsior (Bijeli jasen)12
Genista tinctoria (Velika žutilovka)13
Humulus lupulus (Hmelj)14
Potentilla reptans (Puzava petoprsta)15
Prunus avium (Divlja trešnja)16
Reynoutria japonica (Japanski dvornik)17
Robinia pseudoacacia (Bagrem)18
Saponaria officinalis (Sapunika)19
Silene vulgaris (Napuhnuta pušina)20
Solanum nigrum (Crna pomoćnica)21
Sorghum halepense (Piramidalni sirak)22
Taraxacum officinale (Maslačak)23
Trifolium pratense (Crvena djetelina)