foto: Tvornica šibica Pulsera i Mosesa; izvor: Crvena Trešnjevka

Tvornica šibica Pulsera i Mosesa podignuta je 1873. godine, a poslovala je do 1890. godine. Bila je to prva tvornica sagrađena u Savskoj cesti. Dozvolu za njeno podizanje zatražili su Tvornička tvrtka Pulser i Moses i poznati zagrebački trgovac robom široke potrošnje i vojničkom opremom, vlasnik nekolicine zagrebačkih stambeno-poslovnih zgrada, Ljudevit Alexander. Tvornička zgrada bila je jednostavna prizemnica. Godinu dana nakon pokretanja proizvodnje (1874.) proširena je prema nacrtu zagrebačkog graditelja Janka Jambriščaka, autora brojnih stambenih zgrada u središtu Zagreba.

Prema podacima iz 1880. tvornica je zapošljavala 16 radnika, 25 radnica i 2 djece. U Tvornici šibica Pulsera i Mosesa odvio se 10. svibnja 1875. prvi poznati štrajk radnica u Hrvatskoj. Razlog štrajka najvjerojatnije je bio pad zarade sa 5 na 3 novčića za 1000 izrađenih drvaca za šibice. Ishod štrajka nažalost nije poznat.

Crtež: Matija Pokrivka

Tekst dozvole za podizanje tvornice žigica u Zagrebu:

(Tvornicah žigicah.)

Trgovačka tvrdka Pulzer i Moses kao i g(ospodin) Ljudevit Aleksander, ovdašnji trgovac, zamolili su gradsko satničtvo kao obrtnu oblast, da im se podieli dozvola za podignuće obrtne posaonice za proizvadjanje i priugotavljanje žigicah u glavnom gradu Zagrebu i to u savskom predgradju na bivšem posjedovanju Prezelovom, te su s tom molbom ujedno u smislu ustanove S.9. obrtnoga zakona čl(ana) VIII. odgodine 1872. propisani točan naris, obširan opis, potanko razjasnjenje posaonice, na njoj se podići imaju sgradah i unutarnjega ustrojstva predložili.

Gradskosatničtvo je na lice mjesta razpravu na dan 1. travnja t(e)  g(odine) u 3 sata poslie podne odredilo pri kojoj osim bližnjih i daljih susjedah svatko, tko proti poduzeću tom iz kojega god razloga podići želi prigovor, taj prigovor ustmeno ili pismeno razložiti imade.

Tu se osnuje opet novo poduzeće, koje medjutim za svoj obstanak i prosperiranje svakako ima dobrih izgledah.
Radostno konstatiramo ovu viest, kao dokaz, da se i obrtni poduzetnički duh počima kod nas buditi, poduzeće ovo u takovih je rukuh, koje se staraju, da nam obrtnost podignu, konsorcijum ovaj daje garanciju, da će osnovu i izvesti i tako valjana staviti. Potreba za radnim silami, koja nastaje iza takovih poduzećah, dobro će doći i našemu gradu i domovini u obće.
‍

Izvori:

• Crvena Trešnjevka, ur. Drago Zdunić i Slobodan Žarić, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1982.
• Ivan Mirnik, "Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 
  Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 28 No. 1, 1995., str. 96-127
• Miroslava Despot, "Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873—1880. Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske u doba banovanja Ivana Mažuranića. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske", JAZU, knj. 18, Zagreb 1979.