Etiketa bombona "Union"; preuzeto iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.

Tvornicu Rožankowski osnovao je Vladimir Rožankowski, litograf rodom iz Krakova, 1898. godine. Isprva malo litografsko poduzeće s vremenom je postalo nadaleko poznato po kvaliteti te se razvilo u jednu od najvećih hrvatskih tiskara. Godine 1908. održan je štrajk litografa kojim su postigli osmosatni radni dan i slobodan dan 1. svibnja. Od 1917. tvornicaje poslovala kao dioničarsko društvo "Kromolitografska tvornica Rožankowski i drug d.d." Osnivači društva bili su: Matija Freund, Vladimir Rožankowski, Nathanel Davodsohn, Eugen V. Feller i ravnatelj Prve hrvatske štedionice Milivoj Crndak. Društvo je bilo registrirano za obavljanje poslova kromolitografskog i knjigotiskarskog obrta i proizvodnju kartonaže. Tvornička zgrada u Savskoj podignuta je 1912. Godine 1919. tvornica je preuzela dodatnu zgradu i provela modernizaciju procesa proizvodnje.

 

Proizvodnja se 1920. proširila na izradu različitih kutija, poštanskih zamotaka iz savijene ljepenke i prešanog kartona. U pogonima kartonaže dnevno se proizvodilo preko 100 000 komada kartonskih proizvoda. U tvorničkoj kameno tiskari tiskale su se i dionice, vrijednosni papiri, etikete, plakati, poslovne tiskanice, male dinarske novčanice i prve marke državne pošte. Godine 1924. tvornica je zapošljavala više od 200 radnika, a dnevna proizvodnja iznosila je 2 vagona. Neposredno prije ekonomske krize u tvornici je radilo više od 500 radnika. Godine 1926. tvornica je izlagala na izložbi umjetnosti i obrta u Parizu. Nakon preuzimanja tvrtke "Narcissus" specijalizirane za proizvode od tiskanog papira 1927. godine, imala je 4 proizvodna odjeljenja: litografija, kartonaža, proizvodnja kalendara i proizvodnja proizvoda od tiskanog papira, a 1931. proizvodnja je dodatno proširena na litografiju robe iz lima. U to je vrijeme (1930-31.) podignuta nova dvokatna armiranobetonska tvornička zgrada, jedna od onodobnih najmodernijih tvorničkih zgrada u gradu.

 

foto: Tvornica Rožankowski i drug d.d 1935.; izvor: Crvena Trešnjevka

Tvornica je poput brojnih drugih u međuratnom periodu bila sjedište organiziranog radničkog otpora. U njoj je djelovala mješovita ćelija KPJ koje su članovi bili Miroslav Krleža i Pelagija Broz, prva supruga Josipa Broza Tita. Nakon preuzimanja od strane NDH u tvornici su štampane novčanice. S radom je nastavila i nakon 2. svjetskog rata kao državnografičko poduzeće "Ognjen Prica".

‍

Izvori:

• Crvena Trešnjevka, ur. Drago Zdunić i Slobodan Žarić, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1982.
• Secesija u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003.