Na niskoj prizemnici na adresi Zagorska ulica br. 28 postavljena je spomen-ploča u spomen na djelovanje društva Ciglenica, koje je odigralo značajnu ulogu u prosvjećivanju i revolucionariziranju radništva – "radeći po direktivi KPJ izvršilo snažan političko odgojni utjecaj u ovom dijelu grada koje je masovno učestvovalo u NOB-i".

 

 

Spomen-ploča i njezina lokacija na kući u Zagorskoj 28. // Izvor: Sjećanje je borba (Šimunković i Delač, 2013)
‍

Osim ove spomen-ploče, na privatnoj kući na Fallerovom šetalištu br. 60 postavljena je spomen-ploča u spomen na antifašističku omladinu Ciglenice koja je organizirala sportska, kulturno-prosvjetna i druga društva od 1939. do 1941. godine. Ploču  postavlja Savez boraca „ovog naselja“, tj. Trešnjevke.

 

Spomen-ploča i njezina lokacija na kući na Fallerovom šetalištu 98 / (danas) Fallerovom šetalištu 60. Izvor: Sjećanje je borba (Šimunković i Delač, 2013)
‍

Vlada kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 30. prosinca 1920. godine donijela je dekret, koji je danas poznat kao Obznana. Ovim dekretom se propisuje „da se do rešenja Ustava zabrani svaka komunistička i druga rastrojna propaganda, obustave njihove organizacije, zatvore njihova zborišta, zabrane njihove novine i svaki drugi spisi koji bi mutili mir i spokojstvo Države, propovedali, pravdali ili hvalili diktaturu, revoluciju ili ma kakvo nasilje (…) da se prvo preduzimaju oštre mere protiv vođa i moralnih podbadača (…) da se iz državne službe otpuste svi činovnici viši i niži koji bi produžili propagandu boljševizma u našoj zemlji“. Naredne godine Kraljevina SHS donosi Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi (tzv. Zakon o zaštiti države), koji dalje proširuje odluke u Obznani, čime se zabranjuje službeni rad komunističke partije u Jugoslaviji. Nakon Obznane, u SHS uhićeno je oko 10.000 osoba.

Unatoč tome što će se u razdoblju od 1930. do 1940. obnoviti mnoge partijske ćelije koje su se ugasile nakon Obznane, Komunistička partija Jugoslavija nastojala je osnovati legalne organizacije koje će širiti komunističke i radničke ideje. Na prostoru Trešnjevke Mjesni komitet Komunističke partije Jugoslavije osnovao je dvije takve organizacije – Ciglenicu i Trešnjevku. Obje su organizacije bile komunalne organizacije, tj. organizacije za komunalna pitanja i društvenu djelatnost. Aktivne 1937. i 1938. godine, djelovale su sastojeći se od manjih sekcija, od kojih su neke bile legalne, a druge ne. Najaktivnije su bile omladinske sekcije i organizacije, uključujući pjevačke, sportske, „diletantske“ i predavačke. Posebice je Ciglenica okupljala naprednu omladinu. Jedan od zabilježenih trenutaka koji svjedoči o njima jest iz 1937. godine, kada je većina omladine Ciglenice odbila iz društva izbaciti članove židovskog podrijetla, umjesto toga izbacivši frankista Ivana Susanovića i njegove pristaše koji su dali taj prijedlog.

S obzirom da je Komunistička partija Jugoslavije promicala povezivanje mladih naprednih intelektualaca s radnicima, omladinske sekcije Ciglenice bile su blisko povezane s partijskom ćelijom tvornice žarulja Dis.

Ciglenica se posebno isticala borbom za uvjete života i rada – posebice za bolje i higijenske uvjete života, komunalnu i stambenu infrastrukturu te razvoj kulturno-prosvjetnog života. Njezin je cilj bio koordinirati i povezivati intelektualce s radnicima, organizirati „štampu“ (legalne novine KPJ) i knjižnice za radnike i artikulirati zahtjeve radnog naroda.

Omladina se okupljala u kući na adresi Zagorska ulica br. 28, organizirajući brojna kulturna događanja i predavanja. Službeno su djelovali do 1939. godine kada su zabranjeni odlukom vlasti. Nakon što im je zabranjeno djelovanje, omladina Ciglenice i drugih društava preselili su svoje djelovanje iz kuće u Zagorskoj 28 u privatnu kuću na adresi Fallerovo šetalište br. 60, odakle su od 1939. godine do 1941. godine organizirali sportska, kulturno-prosvjetna i razna druga okupljanja.

‍