Suvremeni sportski kompleks Dom sportova otvoren je 1972. godine. Svojim nizom dvorana za gotovo sve dvoranske sportove, uključujući i Veliku dvoranu koja prima do 11 500 gledatelja i zimi se pretvara u klizalište, kao i ugošćavanjem mnoštva koncerata, sajmova i raznih drugih priredbi, sastavni je dio života mnogih građana i građanki Zagreba. U njemu se piše povijest brojnih sportova kojima su žene bitno doprinijele: hazene, koju su igrale i Dragica Končar i Zora Gredelj Leleš, dizanja utega (Dizački klub Metalac), klizanja.
Zlatna pirueta, najstarije natjecanje u umjetničkom klizanju na svijetu, pokrenuto je 1968. godine. Među osnivačima je uz petoricu muškarca (Vladimir Amšel, Božidar Čubrikov, Zlatko Gros, Radovan Lipovšća, Ante Škrtić) bila i jedna žena - Klara Dušanović.
Dušanović je bila novinarka, prevoditeljica, partizanka i višestruko nagrađivana klizačica.
Klara Dušanović (mural Ene Jurov na Kutiji šibica)
Za sport, ali i sindikalni rad i političko organiziranje na Trešnjevci izuzetno je važno Radničko sportsko društvo Metalac, osnovano 1929. godine. Prema nepotpunim podacima, u Narodnooslobodilačkom pokretu sudjelovalo je najmanje dvjesto članova i članica Metalca. Danas je u Domu sportova još uvijek aktuvan Dizački klub Metalac, koji vodi trener Branko Zemunik. Metalac je dao devet narodnih heroja, među kojima je i Dragica Končar. Končar je bila igračica hazene, voditeljica šahovske sekcije Metalca, i važna sindikalna organizatorica. Hazenu je u Metalcu igrala i Zora Gredelj Leleš, koju su ustaše u Zagrebu ubile 1945. godine.
igračica hazene Zora Gredelj Leleš koju su ustaše ubile 1945. (iz monografije "Zlatne godine RSD Metalca (1929-1979)")
Kako je izgledalo političko i sportsko organiziranje u početnim godinama Metalca, može se vidjeti u monografiji 'Zlatne godine RSD Metalca (1929.-1979.)'. Izvještaj sa skupštine društva održane 1937. godine pokazuje da je rezervoar borbenosti bio potreban i za rad iznutra, među drugovima. “Sekcija nije imala dvoranu za vježbe, pa je zbog toga otpalo dosta članica, a na dan skupštine bilo ih je samo osam. Dragica Končar je kritizirala pojedine članove da nemaju dovoljno razumijevanja za ženski sport i da bi zbog nerazumijevanja sekcija mogla prestati s radom možda u najskorijoj budućnosti”, stoji u njemu.
hazenašice Metalca 1930-ih (iz monografije "Zlatne godine RSD Metalca (1929-1979)")
U Metalcu su se kasnije razvijale razne ženske sekcije, ali nogometna nikad nije zaživjela, ni u tom društvu, ni u drugim sportskim kolektivima na području Trešnjevke. To, kao i u slučaju NK Trešnjevka, ne znači da ženskog rada u nogometu nije bilo. Zabilježeno da je muškoj nogometnoj sekciji Metalca radnica Marica Weidlich besplatno svojim materijalom krpala dresove, a supruga referenta nogometne sekcije Resimića, kojoj ne znamo ime, prala je dresove.
naslovna fotografija: Dom sportova (izvor: Crvena Trešnjevka)
1
Sportska dvorana Trešnjevka "Kutija šibica" / Veprinačka 162
Ženski rukometni klub Trešnjevka / Veprinačka 163
Nogometni klub Trešnjevka / Veprinačka 164
Teniski klub Trešnjevka / Veprinačka 165
Kuglana Pongračevo / Klanječka 376
Osnovna škola Augusta Šenoe / Selska cesta 957
Dom sportova / Trg Krešimića Ćosića 118
Zimsko plivalište Mladost / Trg Krešimira Ćosića 109
Nogometni stadion Zagreb / Kranjčevićeva 4