Nakon Drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji organizacija zdravstvene zaštite počinje se organizirati upravo na temeljima široko dostupnog, besplatnog zdravstva koje su udarili međuratni borci i borkinje protiv tuberkuloze. Dom zdravlja na Trešnjevci je počeo s radom 1. siječnja 1953. godine kao prvi dom zdravlja osnovan na području Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata. Imao je važnu ulogu ne samo u liječenju, nego i u prevenciji, djelujući kroz cjeloviti pristup općem poboljšanju zdravstvene zaštite stanovnika periferije. Prvi ravnatelj i njegov organizator bio je dr. Ante Vuletić, bliski suradnik Andrije Štampara. U početku je bilo zaposleno 56 radnika u dvjema ambulantama opće medicine (Nehajska i Savska cesta), tri industrijske ambulante poduzeća Rade Končar, ZET i Elektrana, dvije stomatološke ambulante, tri specijalističke (interna, kirurška i neurološka) te 5 dispanzera: za žene, djecu, školsku djecu, antituberkulozni i za kožno-venerične bolesti, a imali su i službu terenskih medicinskih sestara i laboratorij. S rastom broja stanovnika Trešnjevke, i Dom zdravlja je od 1960-ih nadalje doživio veliko kadrovsko i prostorno širenje. Do kraja 1970-ih zdravstveni objekti će biti podignuti u gotovo svakoj trešnjevačkoj mjesnoj zajednici. Osim spomenute Kornelije Sertić koja je jedno vrijeme nakon Drugog svjetskog rata bila ravnateljica upravo Doma zdravlja Trešnjevka, uz ovaj se objekt veže još jedno žensko ime kojeg se nedovoljno sjećamo, ono Zoje Dumengjić. Riječ je o arhitektici najpoznatijoj po izgradnji modernističkih zdravstvenih ustanova za vrijeme Jugoslavije, čije se nasljeđe posljednjih godina reaktualizira. Projektirala je i novi objekt trešnjevačkog Doma zdravlja, podignut 1964. godine.
Pročitaj više: Zoja Dumengjić – arhitektura za zdravlje, VoxFeminae, Kornelija Sertić, Hrvatski muzej medicine i farmacije, Zdravlje Trešnjevke, Mapiranje Trešnjevke
vizual: Dom zdravlja Trešnjevka, nova zgrada, foto: Matea Božić, Radnička prava
Program je temeljen na istoimenoj urbanoj turi održanoj u sklopu projekta "Tvornice (i) slova: čitanje na temu rada, industrije i kvarta" koji je proveo Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnju s udrugom BLOK, a uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH u sklopu programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u RH za 2021. godinu.
U pripremi je korištena sljedeća literatura: Ćepulić, Vladimir: Naša nastojanja u borbi protiv tuberkuloze. Zagreb 1940, Ćepulić, Vladimir: Tuberkuloza, Zagreb, Minerva, 1943, Ćepulić, Vladimir: Tuberkuloza u Zagrebu: radio-anketa Društva za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, Karlovac, Nakladom Liječničkog Vjesnika, 1931, Dugac, Željko: O sestrama, siromašnima i bolesnima: slike socijalne i zdravstvene povijesti međuratnog Zagreba, Zagreb, Srednja Europa, 2015, Fatović-Ferenčić Stella i Hofgräff, Darija: Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, HDA, 2014, Strukić, Kristian, Arčabić, Goran (ur.): Trešnjevka - prostor i ljudi, Zagreb, Muzej grada Zagreba, 2019, Vrga, Boris: Tuberkuloza i likovnost, Petrinja, 2012.
