Tematske šetnje kvartom

Povijest najvećeg zagrebačkog kvarta povijest je koji su ispisivali prije svega radnici i radnice, doseljenici iz raznih dijelova zemlje, antifašistkinje i antifašisti te svi oni koji su na Trešnjevci živjeli, radili, školovali se i provodili svoje djetinjstvo, mladost i slobodno vrijeme.

Trešnjevka je stasala kao radnički slam u vremenu ubrzane industrijalizacije Zagreba između dva svjetska rata. Međuratni period na radničkoj su periferiji obilježili iznimno teški životni uvjeti, neriješena komunalna i socijalna pitanja te masovno doseljavanje nadničara i seljaka u potrazi za kruhom. List Glas Trešnjevke 1932. godine piše da su „stanovnici Trešnjevke većim dijelom bjegunci iz podrumskih stanova, svi bez razlike radnički stalež, sa svim karakteristikama socijalno-ekonomskih odnosa. I trgovci su ovdje sirotinja.“ To je i period početaka radničkog organiziranja te će Trešnjevka, zbog svog doprinosa antifašističkom pokretu, sve do danas ostati poznata pod nadimkom Crvena Trešnjevka. Period socijalističke modernizacije za najveći je zagrebački kvart značio izgradnju planskih naselja i javne infrastrukture, no tranzicija devedesetih donosi deindustrijalizaciju i početak masovne neplanske gradnje vođene prije svega imperativom profita.

Muzej susjedstva Trešnjevka kvartovsku povijest bilježi i priča odozdo te u njen fokus stavlja teme rada, migracija, ženske povijesti i antifašizma.

Partnerske organizacije Centar za mirovne studije, K-zona, SF:ius i Tehnički muzej Nikola Tesla provele su tematska istraživanja kvartovske povijesti te pripremile virtualne šetnje koje bilježe isječke te povijesti.

Tihana Bertek iz udruge K-Zona pripremila je izbor fragmenata ženske povijesti kvarta – od djelovanja narodnih heroina Dragice Končar i Kate Dumbović do crtice o poznatoj trešnjevačkoj rukometašici Nadi Vučković. Kosjenka Laszlo Klemar iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla obradila je početke industrijalizacije Trešnjevke kroz prikaz tvornica duž Savske ulice. Lovorka Šošić i Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije istražile su temu migrantske Trešnjevke i prezentirale ju kroz priče o lokacijama poput Samačkog hotela Sahara u Voltinom i Naselja Istrana i Invalida.

Koristimo priliku da najavimo i tematski obilazak trešnjevačkih antifašističkih spomenika, koji za lipanj priprema Tomislav Augustinčić, suradnik partnerske organizacije SF:ius.

Tematske šetnje koje donosimo pomoći će u kontekstualizaciji različitih osobnih priča i priloga koje prikupljamo od naših susjeda i susjeda, a koje ćemo objaviti u formi virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka u listopadu 2020. Osim toga, nadamo se da ćemo ovim pričama potaknuti još više trešnjevačkih radnica, učenika, sportašica i drugih koji imaju uspomene na kvart da nam pomognu izgraditi prvi virtualni kvartovski muzej koji stvara i pokreće sama zajednica.